Škripanje i stiskanje zuba noću je stanje koje se naziva bruksizam. Javlja se kod mnogih ljudi u određenom trenutku života. Ozbiljnost i trajanje problema razlikuju se ovisno o pojedinačnim okolnostima.
Škripanje zuba i stezanje čeljusti također opterećuju temporomandibularni zglob (TMZ), koji povezuje čeljusnu kost s lubanjom. Dugotrajno naprezanje i stres na TMZ mogu proizvesti ozbiljnu nelagodu, uključujući bol na licu i glavobolju.
Bol na licu i umor, osobito u području čeljusti, česti su zbog dugotrajnog stezanja mišića. Ludi koji pate od bruksizma probude se s glavoboljama. Zubi često postaju bolni, osjetljivi ili klimavi. Mogu puknuti, odlomiti se ili pokazati znakove habanja cakline.
Zašto se bruksizam javlja?
Fizički ili emocionalni stres glavni je krivac za bruksizam. Fizički čimbenici često uključuju razinu fizičke sreme, prehranu, opće zdravstveno stanje i navike spavanja. Vanjski emocionalni stresori mogu uključivati probleme vezane za finansije, posao i vezu sa partnerom.
Nekoliko se simptoma mogu pojaviti kod ljudi sa bruksizmom:
- Trošenje zubne cakline i dentina
- Puknuće ili odlamanje zuba, mostova ili implantatata
- Može se javiti osjetljivost zuba
- Zubi mogu postati bolni ili labavi
- Bol na licu zbog stezanja čeljusnih mišića
- Glavobolja
- Opći umor lica
- Bol u temporomandibularnom zglobu (čeljusna kost sa obje strane usta)
Bruksizam, bol u ustima?
Ako imate bruksizam, obratite se svom stomatologu. Bruksizam može erodirati caklinu, čineći zube osjetljivim. Ako osjetite osjetljivost na podražaje, pokušajte sa pastama za zube posebno formuliranih za smanjenje osjetljivosti zuba.
Kako mogu znati imam li bruksizam?
Za mnoge ljude bruksizam je nesvjesna navika. Možda čak i ne shvaćaju da to rade sve dok netko ne komentira da tijekom spavanja ispuste neprijatan zvuk škripanja zubima. Za druge je rutinska provjera kod zubara kada otkriju da su im zubi istrošeni ili je zubna caklina pukla.
Ostali potencijalni znakovi bruksizma uključuju bolove u licu, glavi i vratu. Vaš stomatolog može postaviti točnu dijagnozu i utvrditi je li izvor boli rezultat bruksizma.
Šta uzrokuje bruksizam?
Ne zna se pouzdano što uzrokuje bruksizam, međutim smatra se da su fizički i psihološki uzroci često povezani sa škripanjem zuba. Neki stručnjaci smatraju bruksizam urođenom navikom, dok ga drugi smatraju da može biti stečen pripisujući ga jednom od sljedećeg:
- Stres, tjeskoba, frustracija i bijes
- Problem sa okluzijom ili kada se zubi i čeljusti ne poravnavaju pravilno
- Simptom određenih rijetkih bolesti živaca i mišića na licu
- U rijetkim slučajevima može biti nuspojava nekih lijekova koji liječe depresiju.
- Komplikacija Huntington-ove ili Parkinsonove bolesti
Problem sa spavanjem
Problemi sa spavanjem su jedan od najčešćih uzroka. Hrkanje, pričanje u snu, pa čak i poremećaj spavanja, poput apneje mogu igrati ulogu u razvoju bruksizma.
Negativne emocije
Ljutnja, anksioznost, frustracija i stres četiri su glavna razloga zbog kojih osoba može škripati zubima kao reakcija na navedene problema. Problemi na poslu često su uzrok pojave bruksizma. Fizičkom aktivnošću i vježbanjem se oslobađa endorfin koji pomaže organizmu u borbi protiv stresa. Druge određene metode opuštanja poput slušanja muzike, šetnje, pa čak i tople kupke također pomažu.
Problemi sa okluzijom
Problemi sa zgrizom i poravnavanjem gornje ili donje čeljusti još su jedan čest uzrok bruksizma. Problemi sa zgrizom mogu se riješiti jednostavnije pomoću aparatića za zube ili u ekstremnijim slučajevima pomoću rekonstrukcije cijele vilice.
Način i dob života
Navike korištenja supstanci, kao što su upotreba duhana, konzumiranje alkohola i čak previše kofeina, mogu povećati rizik od bruksizma. Dob je također faktor, jer je bruksizam češći kod djece prije nego što postanu tinejdžeri.
Lijekovi i poremećaji
Uzroci bruksizma također su povezani sa nuspojavama psihijatrijskih lijekova i antidepresiva, zajedno s neurološkim stanjima poput Huntington-ove i Parkinsonove bolesti.
Dijagnoza bruksizma
Ljudi koji škripe ili štišću zubima nisu svjesni navike, jer se to obično događa dok spavaju. Bruksizam može imati dalekosežne posljedice na oralno zdravlje, uključujući trošenje zuba i razvoj poremećaja temporomandibularnog zgloba (TMZ). Konsultujte se obavezno sa stomatologom ako mislite da imate bruksizam.
Zašto je bruksizam tako štetan?
Prema istraživanju univerziteta Wayne State u SAD-u, kada škripite ili stišćete zube dok spavate, vaš svjesni ili racionalni mozak nema kontrolu nad postupkom – dakle, sila koju vaše čeljusti iskazuju je tri do deset puta veća nego tokom redovnog žvakanja. Kad jedete, dio pritiska žvakanja rapoređuje se na hranu, dok kod spavanja, zubi trpe svu snagu čeljusti.
Znakovi bruksizma
Klinika Mayo opisuje znakove gnječenja i stezanja kao prigušene glavobolje, osobito ujutro; upaljeni, umorni mišići u čeljusti i bol u uhu. Također primjećujete da zubi postaju osjetljivi i počinju propadati, ili da su zgnječeni, puknuti ili se počinju klimati. Unutrašnjost obraza može biti oštećena od žvakanja ili ugriza.
Komplikacije na zubima
Rano lijčenje bruksizma važno je jer često stiskanje može oštetiti dio cakline sa zubi i, u težim slučajevima, doći do dentina. To može dovesti do osjetljivosti i propadanja zuba. Ostali ishodi od teškog bruksizma su spljošteni grčevi i polomljeni zubi ili ispuni.
Iako je rijetko, Sveučilište Wayne State kaže da dugotrajan bruksizame može uzrokovati da se mišići na licu povećaju od prekomjerne upotrebe, blokirajući otvaranje parotidnih žlijezda slinovnica. To može dovesti do oticanja, boli, upale i suhih usta.
Poremećaj temporomandibularnog zgloba (TMD) je još jedan mogući ishod bruksizma koji rano liječenje može spriječiti. Znakovi TMD uključuju kroničnu bol ili bol u području zgloba, klikove ili iskakanje zgloba prilikom žvakanja i poteškoće s otvaranjem usta.
Liječenje bruksizma
Najjednostavnije rješenje je korištenje profesionalno izrađene udlage za zube koja sprečavaju da se zubi dodiraju dok spavate. Stomatolog će također morati popraviti oštećene zube ispune ili krunice kako bi se održao pravi oblik i veličinu zuba. U tekstu Cirkonske navlake za zube sam navela da kod osoba koje imaju imaju izražen bruksizam koristi posebna vrsta cirkona koja se naziva Prettau cirkon za izradu navlaka ili krunica za zube.
Čak i ako niste svjesni škripanja i stezanja zubi, stomatolog će prilikom pregleda vidjeti znakove trošenja zuba. Prije nego što preporuči mogućnosti liječenja, potrebno je utvrditi uzrok. Ako je bruksizam posljedica nepravilnog zagriza, doktor vam može predložiti ispravljanje zagriza ili ortodontsko liječenje kako biste zagriz ispravio.
Ako su vam zubi jako oštećeni ili puknuti ili imate polomljene ispune, stomatolog treba staviti nove ispune ili krunice. Da spriječite daljnje trošenje zuba, najvjerojatnije će vam preporučiti nošenje noću udlaga ili štitnika za zube. One razdvajaju vaše zube kako ih ne bi oštetili stiskanjem.
Iako stiskanje zuba nije opasno po život, posljedice dugotrajnog bruksizma mogu biti teške. Bez obzira da li vam neko govori da škripite zubima ili sami primjećujete znakove bruksizma, najbolje je odete što prije do svog stomatologa nego kasnije i potražiti pomoć.
Odgovarajući tretman za vas ovisit će o tome što uzrokuje problem. Postavljajući pažljiva pitanja i temeljito pregledajući zube, stomatolog vam može pomoći da utvrdite potencijalni izvor vašeg bruksizma. Na temelju količine oštećenja zuba i njegovog vjerojatnog uzroka, vaš stomatolog može predložiti:
- Nošenje silikonskih udlaga dok spavate – izrada udlaga po mjeri vaših zuba sprječava se da donji zubi dodiruju zub u gornjoj vilici. Iako su udlage dobro sredstvo za zaštitu zuba, one nisu lijek.
- Pronalaženje načina za opuštanje – Budući da svakodnevni stres izgleda glavni uzrok bruksizma, sve što smanjuje stres može pomoći, koa na primjer slušanje muzike, čitanje knjige, šetnja ili plivanje. Može potražiti savjetovanje kako bi se naučili učinkovit načini za rješavanje stresnih situacija. Također, nanošenje tople vlažne krpe na stranu lica može vam pomoći opustiti mišiće koji su bolni od stiskanja.
- Smanjivanje “tačaka dodira” jednog ili više zuba – Nepravilan zagriz, kod kojeg se zubi ne preklapaju dobro, također se može ispraviti novim ispunama, krunicama ili ortodoncijom.
Popratne posljedice bruksizma
Osobe s jakim bruksizmom mogu oštetiti zube i zubne ispune, stiskanjem zuba mogu uzrokovati trošenje vanjskih slojeva cakline, što može uzrokovati povećanje osjetljivosti zuba. Snažan bruksizam može uzrokovati:
- Disfunkciju čeljusti i temporomandibularnog zgloba (TMJD)
- Glavobolju
- Neobjašnjiva bol na licu
- Nelagoda tijekom jela, zagriza ili govora
Bruksizam kod djece
Bruksizam kod djece nije neuobičajeno stanje. Bruksizam zuba može se dogoditi od djece koja doživljavaju stres ili probleme u školi, kao i nepravilnosti zuba. Ako vaše dijete škripi i stišće zube za vrijeme spavanja ili tokom dana, najbolje je da ih odmah posjetite stomatologa. Zapamtite da se oštećenje zuba bebe može popraviti, ali ovaj problem želite ispraviti prije nego što dođu trajni zubi. Također, ako se vaše dijete žali na bolove u ušima bez dokaza o infekciji uha, može biti uključen i bruksizam.
Kod male djece potrebno je malo opuštanja prije spavanja. Razmislite o toploj kupki, nježnoj masaži, toplom mlijeku i opuštajućoj priči za spavanje. Starija djeca mogu staviti silikonske udlage za noćnu zaštitu.
- Djeca mogu imati problema sa bruksizmom. Zato što su mladi, ne znači da su imuni na stres. Ako čujete da vaše dijete stižće zube noću ili se žali na glavobolju, bol u zubima ili nelagodu na licu, posjetite pedodonta kako biste vidjeli oko silikonskih udlaga.
- Ako se ne rješava na vrijeme, bruksizam često dovodi do ozbiljnih oštećenja zuba i čeljusti. Također oboljelog ostavlja iscrpljenog i u boli.
Ako sumnjate na bruksizam, obratite nam se za besplatne konsultacije na brojeve telefona ovdje. U stomatološkoj ordinaciji dati ćemo vam savjet kako da riješite probleme povezane sa bruksizmom.
